Raspored molitvenog lanca - timovi:

Hvaljen Isus i Marija, idemo naprijed uz molitvu krunice Blažene Djevice Marije za sve naše potrebe. Molimo i nastojmo u svom životu ustrajati u nasljedovanju Krista. Mjesec koji je pred nama je ljetni mjesec, vrijeme je odmora i ljetovanja, ali ne znači da bismo trebali zaboraviti na molitvu. Moliti trebamo posebno jer u ovom mjesecu imamo nekoliko značajnijih blagdana. Najprije slavimo blagdan Presvetog Srca Isusova, zatim dan poslije blagdan Prečistog Srca Marijina, a u ovom mjesecu imamo i dva Gospina blagdana, 13. slavimo Majku Božju Bistričku, a 16. je Gospa Karmelska. Od svetačkih dana je posebno značajno da 26. slavimo sv. Joakima i Anu, roditelje Blažene Djevice Marije Evo, vezano za blagdane Presvetog Srca Isusova i Prečistog Srca Marijina jedan jako lijep i nadahnut tekst, pa bih zamolio, pročitajte...

Biblijski je jezik jasan. Srce je središte i sažetak osobe. Kad Gospodin u Evanđelju govori o svom srcu onda se ne služi prispodobama, kako to često čini. Sad ne govori o pastiru, vratima, sijaču, drahmi ili biserju... Kad govori o svom srcu, otvoreno zbori i sebi samome.

U Srcu Isusovu, prema Matejevu evanđelju, prepoznajemo ponajprije njegovu ljubavu prema nebeskom Ocu. Isusovo Srce hvali Oca, njemu je Otac sve predao. Srce Sina Božjega poznaje Oca, kao što i Otac nebeski poznaje Sina. Presveto Srce Isusovo ispunjeno je spoznajom Boga. Tko želi upoznati Boga, nega gleda u to Srce! Isusovo Srce - to je njegova ljubav prema svevišnjem Gospodaru neba i zemlje. Iz Srca izvire zaziv koji se ponavlja: »Oče, Oče...!« »Oče, hvalim te, Oče, tebi se svidjelo objaviti tajnu malenima.« Isusovo Srce daje nam uvid u njegov odnos prema Ocu.

Isusovo Srce također označava Isusovu povezanost s nama. U njegovu Srcu pronalazimo poziv: »Dođite! Učite!«. Njegovo Srce njegova je usmjerenost prema nama. U Isusovo se Srce skrila sva njegova skrb za naše duše. Njemu je stalo da pronađemo spokoj, odmor koji nam on daje.

Isusovo Srce poznaje jaram i breme, i stoga nam je tako blisko. Ispunja ga radost dok hvali Oca. Ima moć objaviti nam Očevu tajnu.

Kad Evanđelje spominje Kristovo ponizno Srce, onda navodi istu onu riječ koju poznajemo iz hvalospjeva koji Gospa govori: neznatna i ponizna službenica Gospodnja. Njezina poniznost krije se u u Srcu koje je poštivalo Zakon. Evanđelist Luka spominje kako su vjerno hodočastili u hram o blagdanu Pashe. Gospino je Srce ispunjeno majčinskim ponosom kad joj dvanestogodišnji sin postaje »sinom Zakona« i dobiva pristup u zajednicu čuvara Božjih zapovijedi.

U poznatoj zgodi koja se čita na blagdan Srca Marijina Isus ostaje do trećeg dana u hramu. Gospino Srce osobito nam je blizu upravo zbog tjeskobe i nerazumijevanja koje su ga ispunile. Zajedno s Josipom Marija traži, u boli i žalosti. Njezino će srce čuti odogovor koji u taj čas, kako evanđelje svjedoči, nije kadro razumijeti. Koliko puta mi ne razumijemo događaje koji nas snađu?

Marijno Srce zagovorničko je srce jer ona pamti i sjeća se. Njezino Srce označava pamćenje i razmatranje. Ondje su pohranjene riječi koje Isus govori. I doći će dan kad će te riječi zablistati u svoj jasnoći, u plamenu ljubavi koji se ne gasi.

Ako želite Poslušajte audio zapis

Hvaljen Isus i Marija, lijep pozdrav svima i nastavljamo moliti jedni za druge, za sve naše molitvene nakane, povezani molitvom krunice Blažene Djevice Marije... U kolovozu je blagdan Preobraženja Gospodinova, koji slavimo 06. kolovoza, a slavimo i nekoliko blagdana posvećenih Mariji, našoj Nebeskoj Majci, i to:

02. kolovoza slavimo blagdan Gospe od Anđela, uz ovaj blagdan veže se i Porcijunkula, to je potpuni oprost za sve one koji se ispovijede i pričeste;

05. kolovoza slavimo blagdan Gospe Snježne, koji je vezan za obljetnicu posvećenja rimske bazilike Svete Marije Velike u Rimu, Santa Maria Maggiore;

15. kolovoza slavimo blagdan Uznesenja Marijina na nebo, ovo je jako značajan blagdan, kad se na poseban način prisjećamo onoga što u moljenju krunice razmatramo u 4. Otajstvu slavnom, ali je posebno važno razmatranje koje razmatramo u 5. Otajstvu slavnom: U petom otajstvu slavnom razmišljat ćemo kako je Blaženu Djevicu Mariju okrunilo Presveto Trojstvo za Kraljicu Neba i Zemlje, i razmišljat ćemo rajsko uživanje svih Svetih.

22. kolovoza slavimo blagdan Blažene Djevice Marije Kraljice, ovaj se blagdan slavi na osminu Marijina uznesenja na nebo. Po svome uznesenju Marija je postala i kraljica neba i zemlje. Zanimljivo je da je kršćanska pobožnost Marijin naslov kraljice često vezala uz pojam milosrđa, kako to svjedoči ona lijepa, u srednjem vijeku nastala molitva "Zdravo, Kraljice, Majko milosrđa!"

Pronašao sam jednu jako lijepu meditaciju o blagdanu Uznesenja Marijina na nebo i toliko je lijepo razrađena, posebno je potrebna ovom vremenu u kojem živimo, pa pročitajte:

Interesantan je ovaj blagdan. Zašto se kaže da je Marija dušom i tijelom kod Boga u nebu? Nebo očito ovdje ne znači prostor u kojem bi se tijelo moglo smjestiti. Ipak je ova proslava vrlo važna i jako puno govori o kršćanskom vjerovanju i poštivanju cijelog čovjeka. Iako je blagdan marijanski ipak je u dubini blagdan našeg humaniteta, našega tijela. Danas mi slavimo da i Marija ima tijelo! Nekada se u kršćanstvu, dosta dugo, odnosilo prezirno prema tijelu. Istina, trebalo ga hraniti oblačiti, odmarati…, ali nije imalo duhovnog značenja.

Pa i danas se suprotstavlja tijelo i duhovnost. I u ovome naučavanju pozivalo se na sv. Pavla. Tijelo je puno opasnosti i zamki, ono nas usmjerava prema zlu. Tu su razne tjelesne sklonosti koje vode prema zlu: gurmanluk, lijenost, pijanstvo… I sve to izgleda nepobjedivo. Koliko li se pothvata činilo da se upitomi tijelo!? Eto tako se odnosilo prema tijelu u samom kršćanstvu. Ovako – kako sv. Pavao – razmišlja dosta kršćana, a i drugih religija. Ipak, u konačnici ne može se reći da je ovo kršćanski stav. A ne odgovara ni samoj stvarnosti, ako se gleda normalnog čovjeka. Moglo bi se reći da smo mi naše tijelo.

Ako bolujemo od neke bolesti, ako doživljavamo izvjesne patnje, to smo mi ti koji patimo, ne samo naše tijelo. Zato ako se borimo protiv svojeg tijela borimo se protiv samoga sebe. Kršćanstvo nas vjerom u uskrsnuće i vjerom u Marijino uznesenje oslobađa od prezirnog stava prema tijelu. Kada bi tijelo istinski smetalo našoj duhovnosti, bilo bi čudno zašto nam ga je Bog dao. Bog je stvorio čovjeka od tijela i duše. Bog nas kroz Isusa Krista oslobađa grijeha a ne tijela. On sam je uzeo tijelo postajući čovjek, on je uzeo tijelo od Marije. I to nije bilo provizorno. On se nije odrekao svojeg tijela ni u času smrti na križu.

Njegovo uskrsnuće bilo je uskrsnuće u živom tijelu i njegovo uzašašće u nebo bilo je uzašašće u živom tijelu. Bog ljubi naše tijelo. Tijelo nije protiv duhovnosti, u tijelu mi živimo svoju duhovnost. Svi su nam sakramenti ponuđeni na osjetljiv i tjelesan način. Ponuđeni su našem tijelu. Mi se približavamo Bogu ljubeći jedni druge, što uključuje i našu tjelesnost. Treba gladnome dati hranu. Ako nekad imamo utisak da nas naše tijelo udaljuje od Boga, ali po tijelu mi smo blizu Bogu. Bog koji je naš prijatelj, prijatelj je nas u tijelu i duši. I radi ovoga on je uzeo Marijino tijelo. To je ono što ispovijedamo kad kažemo da je Marija uznesena u tijelu i duši u nebo.

Dok svi drugi sveci i prijatelji Božji čekaju uskrsnuće tijela da budu potpuno s Bogom. A Marija je već sada potpuno s Bogom i Isusom Kristom. Duh daje ljepotu tijelu, daje mu život koji je veći od dimenzije tijela. Tako snaga duha uzdiže smrtno tijelo koje u sebi nosi dušu, božansku baklju, božansku iskru. Ljubav Božja rekreira svemir i sva stvorenja dajući im božansku vrijednost i ljepotu. Zato Marijino uznesenje ima i kozmičko značenje. Svemir je također svet jer u njemu je čovjek, slika Božja. Tako nebo i zemlja nisu odijeljeni niti suprotni iako su različiti. Duh Božji je lebdio nad vodama od samoga početka.

Naviještajući Marijino uznesenje povezujemo ga s vjerom u Božju svemogućnost koji ljudski život ovjekovječuje i trajno ga veže uz sebe. Po biblijskom shvaćanju ljudsko je tijelo hram Božji, a onaj u kome živi ljubav taj se preporađa i ovjekovječuje. Vrlo često ljudi zaborave svoju dubinsku vrijednost, a osobito se zaboravi vrijednost drugih ljudi, posebno i onih s kojima se mi ne slažemo. Pavao tako naglašava snagu ljubavi (1Kor 15,54-57), ona smrt pobjeđuje, zavađenosti pomiruje, suprotnosti približava, različite uvažava… . Ljubav uznosi u Nebo.

Zato je vjera uvijek 'pobjeda' koja preobražava ovaj svijet (1Iv 5,4). Što je najočitije kod Marije. Zato je proslava Marijina uznesenja proslava svih nas, cijelog ljudskog roda. Kroz nju se govori da budemo religiozni 'konkretno' poštujući drugoga i samoga sebe u tijelu i duši.

Svi oni koji služe zdravlju ljudskoga tijela služe 'vječnosti'. Zato su medicinska i bolničarska, pa i uslužna zvanja posebno posvećena. Ti služe cijelom čovjeku. Ne može se biti za nečiju duša a ne biti za njegovo tijelo. Isto tako je nemoguće biti za nečije tijelo a ne biti za dušu. Čovjek je jedno: duša i tijelo tvore čovjeka.

Nastavljamo s molitvom krunice Blažene Djevice Marije za sve naše molitvene nakane i potrebe, uzdamo se u Marijin zagovor i s Marijom idemo k Isusu. Eto, hvala Bogu ima nas četvoro na ovom forumukoji molimo cijelu krunicu, a bilo bi mi drago da i ostali koji mole određenu desticu krunice izmole svakodnevno tu deseticu prema molitvenom rasporedu. U rujnu slavimo nekoliko blagdana posvećenih Blaženoj Djevici Mariji:

Pronašao sam jednu jako lijepu meditaciju o blagdanu Male Gospe ili blagdanu rođenja Blažene Djevice Marije, preporučio bih da pročitate:

Mala Gospa, spomendan je rođenja Blažene Djevice Marije. Marijino rođenje, pretkazano je i navješteno u Starome Zavjetu. Nakon pada Adama i Eve u grijeh, Bog im se ukazuje, prekorava ih i tjera iz zemaljskog raja. Bog govori zmiji: neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojega i roda njezina. On će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu (Post 3,15). Marija je proročki označena u tome obećanju o pobjedi nad zmijom.

Bog je izlio milost na Mariju i upravo Nju je predodredio da je svi naraštaji nazivaju blaženom i blagoslovljenom. Među mnogim starozavjetnim proroštvima, kršćani su pronašli i prepoznali najavu Marijine uloge u ostvarivanju povijesti spasenja. Marija je na zemlji živo nebo, određeno da nosi živo sunce. Ona je na zemlji svetište što ga Bog ispunja čudesima. Ona je rajski vrt u kome Bog prebiva i kraljuje.

Marija, početak boljega svijeta MELIORIS MUNDI ORIGO, putokaz je nade. Marijino bezgrješno začeće vidljivo je očima vjere, ali njezino rođenje postalo je očito i običnom ljudskom oku. Marijina vjera je čudesna jer je povjerovala u najčudesniju i najnevjerojatniju stvar: da će postati Majkom Sina Božjega. „ Blažena ti što povjerova, da će ti se ispuniti što ti je rečeno od Gospodina (Lk 1,45). Blagost, milostivost, strpljivost, ideali koje je Krist proglasio blaženim u Govoru na gori, uočavao je u svojoj majci još kao dijete u Nazaretu.

Blagdan Rođenja BDM, uvodi u Rim papa Sergije I ( 687-701), a odatle je proširen među kršćane zapada. Zanimanju prvih kršćana za obitelj u kojoj je rođena i odgojena Isusova majka, dugujemo ovaj blagdan „vjerničke radosti povodom rođenja one iz koje se rodilo“ Sunce Pravde, Krist Bog naš (ulazna).

Ova meditacija nam toliko puno govori u svojoj jednostavnosti, a pjesma Blaženoj Djevici Mariji koju je napisao naš poznati pjesnik Antun Gustav Matoš nas također na svojevrstan način poziva da se vratimo našoj nebeskoj Majci i iskažemo joj zahvalnost za ljubav kojom nas ljubi, vodi k svome Sinu; opominje da ostanemo vjerni Kristu i da po Mariji stignemo Isusu u novi život, u vječnosti. Nisam mogao odoliti a da ne stavim pjesmu u cjelosti, i pronašao sam na You Tube izvedbu ove pjesme u izvođenju klape Janjevo, pa možete pogledati i poslušati.

Sutra započinje Listopadska pobožnost, to je pobožnost Blaženoj Djevici Mariji, jer je mjesec listopad posebno posvećen našoj Nebeskoj Majci. Nastavljamo moliti za sve naše potrebe i molitvene nakane, a jedean jako znimljiv i kratak tekst, u kojemu je upravo riječ o nalinu pobožnosti, a to je molitva krunice Blažene Djevice Marije. Citirane su u ovom tekstu riječi našeg blaženog Pape Ivana Pavla II, koji je toliko volio narod Hrvata i našeg blagopokojnog kardinala Kuharića.

Hvaljen Isus i Marija, pozdrav svima i nadam se da ćemo i u ovom mjesecu nastaviti moliti Krunicu Blažene Djevice Marije, za naše potrebe i molitvene nakane, a posebno u ovom mjesecu za siromašne duše u čistilištu. Ovaj raspored molitvenog lanca nisam napravio kao i ranije, nego bi se moglo kazati kako malo kasnim, ali neki od nas, među kojima sam i ja, odlučili smo moliti 30 dnevnu molitvu za duše u čistilištu . Za sve ostale, može vrijediti ako žele moliti ovaj raspored. Ovo kažem iz razloga što se za duše u čistilištu moli Krunica Blažene Djevice Marije, koja ima još zazive ispred svake desetice i molitvu na kraju krunice.

Krunica DUŠAMA U ČISTILIŠTU

Devet dana se moli Krunica sa žalosnim otajstvima.

Umjesto SLAVA OCU, govori se POKOJ VJEČNI...

Prije svake desetice mole se sljedeće molitve:

1. Prije prve desetice:

Gospodine Isuse Kriste, kroz tvoj znoj, koji si za nas siromašne grešnike prolio na Maslinskoj gori, smiluj se dušama u čistilištu, oslobodi ih od njihovog straha i gorčine i tješi ih kaležom nebeske utjehe.

2. Prije druge desetice:

Gospodine Isuse Kriste, kroz tvoje bolno bičevanje, što si za nas siromašne grešnike trpio, molimo te, smiluj se dušama u čistilištu, odstrani od njih bič svoje srdžbe i pokloni im vječno olakšanje.

3. Prije treće desetice:

Gospodine Isuse Kriste, kroz tvoje bolno krunjenje što si za nas siromašne grešnike strpljivo podnosio, molimo te, smiluj se dušama u čistilištu, daj im krunu vječne slave.

4. Prije četvrte desetice:

Gospodine Isuse Kriste, kroz tvoje teško nošenje križa što si za nas siromašne grešnike strpljivo podnosio, molimo te, smiluj se dušama u čistilištu, uzmi im teško breme njihovih trpljenja i vodi ih u vječno veselje.

5. Prije pete desetice:

Gospodine Isuse Kriste, kroz tvoje bolno raspeće što si za nas grešnike tako strpljivo podnosio, molimo te, smiluj se dušama u čistilištu, prikloni im svoje sveto lice i dopusti da još danas uniđu u raj.

U nekim predjelima dodaje se još jedna desetica (Koji neka se smiluje vjernim mrtvima) iza riječi: Blagoslovljen plod utrobe tvoje Isus...

Na kraju krunice:
Gospodine Isuse Kriste, kroz tvojih svetih pet rana i tvoju svu prolivenu krv, molimo te, smiluj se dušama u čistilištu, posebno našim roditeljima, rodbini, dušobrižnicima i dobročiniteljima. Iscijeli njihove bolne rane i daj im svoje izbavljenje. Smiluj se u svojoj beskrajnoj ljubavi i (našim) nakanama... i pokloni po zagovoru dragih duša svako uslišanje i pomoć, što te najviše proslavlja i mojoj duši služi na vječni spas. Amen.

Dragi Spasitelju, budi tako dobar, daj da tvoja predragocjena krv teče u čistilište, gdje trpe siromašne duše. Ah, one trpe teško, budi im milostiv. Čuj našu molitvu. Uzmi siromašne duše. Ah, one trpe teško, budi im milostiv, čuj našu molitvu. Uzmi siromašne duše još danas u nebo. Amen.

Ova krunica je preuzeta sa astranice DEVETNICA ZA DUŠE U ČISTILIŠTU ( Krunica )

Iza krunice mole se Litanije za duše u čistilištu

Hvaljen Isus i Marija, lijep pozdrav svima koji su u molitvenom lancu krunice, i mala isprika što kasnim nekoliko dana sa stavljanjem ovog molitvenog rasporeda za mjesec prosinac, zbog nekih okolnosti, pa sam bio u nemogućnosti to napraviti, ali nadam se da je molitva nastavljena po rasporedu od prethodnog mjeseca ovih nekoliko dana... Nadam se da smo na ovaj način povezani s Isusom i u zajedništvu jedni s drugima na poseban način, i da molitvom možemo pomagati jedni drugima i slaviti Gospodina. Nalazimo se u posebnom vremenu milosti, u kojem se pripremamo za najljepši blagdan Kristova dolaska među nas ljude, blagdan Božića. U ove četiri nedjelje Došašća ćemo pokušati biti budni, pripraviti Gospodinu staze, poravniti putove, što znači nastojati živjeti prema Božjim zapovijedima, kako bismo čista srca dočekali Gospodina i živjeli u zajedništvu s njim, dopustili mu da nas on vodi kroz život. Zato priznajmo Gospodina našega Isusa Krista svojim Bogom, svojim gospodarem, dajmo mu glavno mjesto u svom životu, neka on bude iznad svega, svih bića i stvari. Prihvatimo stoga maleno Djetešce koje ležu u jaslama, Boga koji dolazi da nas spasi!

Neka nas na tom putu iščekivanja dolaska Gospodinova prati zagovor Bezgrešne, čiji veliki dan slavimo u ovom mjesecu, blagdan Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije.

Proslavili smo blagdan rođenja Gospodinova, Božić je donio radost u naš život, neka se Bog rađa u našem srcu svakodnevno, trežimo ga uvijek i poklonimo se ne koljenom, nego mu poklonimo sav svoj život. U ovom mjesecu slavimo Sveta tri kralja - Bogojavljenje, a u ovom mjesecu je i blagdan Gospe od brze pomoći. Gospa je naša Majka koja nas neizmjerno ljubi i vodi nas Svome Sinu, ona je naša fidelissima advocata, naša zagovornica. I dalje ćemo se molitvama utjecati našoj nebeskoj Majci koja nas poziva da se otvorimo nebeskom Ocu, Bogu Ocu koji svoju djecu nikada ne ostavlja samu, pogotovo ne u boli i očaju. Poklonimo se Gospodinu i darujmo mu život sav.

Hvaljen Isus i Marija. Pozdrav svima i drago mi je što molimo jedni za druge u ovom molitvenom lancu krunice Blažene Djevice Marije. Lijepo je svakodnevno moliti za druge, i znati da si u nečijim molitvama. Ima li išta ljepšeg od toga. Uz molitvu krunice molimo i devetnice uz koje se pripremamo za nadolazeće blagdane. Sutra, 02. veljaqče je blagdan Svijećnice, u našem narodu popularno nazvan Kandalora, ili Gospa kandalora, ali neki miješaju ovaj blagdan s Prikazanjem Blažene Djevice u Hramu - Mala Gospa. Sutrašnji blagdan je Prikazanje Gospodinovo u Hramu, Isus je tu glavni slavljenik, njegovi roditelji Ga prikazuju u Hramu i starac Šimun prima na ruke... Isus je Svjetlo na prosvjetljenje naroda, radost puka svog Izraela - kaže starac Šimun. Zato je i blagdan Svijećnica. U veljači slavimo i blagdan Gospe Lurdske, 11. veljače, a dan prije je spomendan na našeg hrvatskog blaženika, blaženog kardinala Alojzija stepinca koji je svijetli primjer mučeništva za Krista. Priprematćemo se devtnicom za blagdan Gospe lurdske na forumu, a bilobi izuzetno lijepoi pohvalno ako netko želi i može uvrstiti još večeras ( trebalo je danas, premda još nije kasno)uz ovu i devetnicu u slavu blaženog Alojzija Stepinca.

U vremenu smo Korizme, svetom vremenu kad na poseban način želimo slijediti Gospodina na njegovom Križnom putu, kad se želimo pokajati za svoje grijehe i vršeći pokoru i dobra djela nastojati shvatiti bit ovog vremena, a to je povratak Ocu, koji nas prima raširenih ruku i poziva na Gozbu života, poziva nas za stol Gospodnji da blagujemo Jaganjca koji oduzima grijehe svijeta, i kako bismo mogli radosno proslaviti najveći blagdan našega otkupljenja, Uskrs u kojem je Isus otkupio cijeli ljudski rod i dao nam nadu vječnog života. Nastavljamo s našim molitvenim hodom u molitvi krunice Blažene Djevice Marije za naše potrebe i molitvene nakane. Ujedno se ispričavam što nisam pravovremeno napravio ovaj raspored, nadam se da će oni koji mole određene desetice uvažiti moju ispriku.

Hvaljen Isus i Marija! Pozdrav svima u Velikom tjednu, eto proletjelo vrijeme za čas, nisam se ni sjetio staviti novi lanac za ovaj mjesec, jer me je malo zaskočilo, naime 01. 04. mi je rođendan, koji sam odlučio proslaviti u Međugorju na najljepši način u društvu s marijom i Isusom, jer se poklopilo da je taj dan bila nedjelja Muke Gospodnje - Cvjetnica. Tako sam se radovao tome, da sam skroz zaboravio na ovaj raspored,ali hvala bogu nije nikada kasno, jer oni koji mole samo 1 deseticu se samo pomiču sljedeći mjesec za otajstvo naprijed. Evo jedna zanimljiva meditacija o Cvjetnici i tjednu Isusove muke:

U Velikom smo tjednu, muke i smrti Gospodina našeg Isusa Krista, ali se neizmjerno radujemo Uskrsu, kad Krist pobjeđuje smrt i grijeh i daje nam nadu vječnog Života. to je smisao naše vjere, jednom u vječnosti živjeti s Kristom, ali ovo vrijeme Korizme koje je iza nas i tjedan muke nas uče da bez Križa nema ni Uskrsnuća! zato trebamo svakodnevno prihvatiti svoj križ i nositi ga s isusom bit će nam puno lakše.
Nastavljamo naš molitveni hod s Marijom, moleći krunicu Blažene Djevice Marije za sve naše potrebe i molitvenbe nakane, i zahvaljujemo Kristu na žrtvi koju je podnio za naše spasenje. Neka Bog udijeli svakome od nas milost osjetiti uskrsnu radost u svojoj duši i neka tu radost pronosimo svijetom. Amen

U ovom mjesecu dakako slavimo i blagdan Božanskog Milosrđa, a pripravljat ćemo se za taj blagdan moleći devetnicu Božanskog Milosrđa.

Hvaljen Isus i Marija! Lijep pozdrav svima u svibnju, mjesecu koji je na poseban način posvećen Blaženoj Djevici Mariji, mjesecu u kojem nekako na poseban način molimo RUŽARIJ, sastavljamo molitveni vijenac ruža našoj nebeskoj Majci. Nastavljamo moliti krunicu za sve naše potrebe i molitvene nakane. S Marijom ćemo biti na poseban način ovog mjeseca kroz molitvu povezani, hodočastiti ćemo i u Međugorje, u svetište Kraljice Mira koja nas zove, očekuje raširenih ruku i vodi k Isusu. Radujem se našem skorom hodoćašću i vjerujem da će biti duhovno korisno za sve nas...

U svibnju slavimo nekoliko Blagdana posvećenih Blaženoj Djevici Mariji, Marija Posrednica milosti slavi se 8. svibnja, spomendan Gospe Trsatske 10. svibnja, Gospa Fatimska 13. svibnja, Mariju Pomoćnicu slavimo 24. svibnja i blagdan Pohoda Blažene Djevice Marije slavimo 31. svibnja. Marijo moli za nas!

Hvaljen Isus i Marija, lijep pozdrav... U mjesecu smo lipnju, u kojem imamo ove godine nekoliko važnih blagdana, blagdan Presvetog Trojstva, Tijelovo, blagdan Presvetog Srca Isusovog i Prečistog Srca Marijinog, zatim slavimo i blagdan svetog Antuna Padovanskog, zaštitnika našeg foruma... Slavimo još i blagdan rođenja Ivana krstitelja, to je jedini svetac kojem se slavi dan zemaljskog rođenja, dok ostalim svecima slavimo dan rođenja za Nebo, odnosno dan smrti, dakle, svetom Ivanu slavimo i dan zemaljskog i dan rođenja za nebo. Slavimo također i blagdan svetog Petra i Pavla Apostole.

Želio bih naglasiti da su ova četiri blagdana koje sam naveo, istaknuo i označio crvenom bojom, puno značajniji nego blagdan svetog Antuna Padovanskog i ostalih blagdana koji su ostaknuti plavom bojom, a u cilju ukazivanja na nepravilnosti u pobožnosti prema svecu zaštitniku našeg foruma i ostalim svecima. Ima, naime, ljudi koji se mole: Isuse, izmoli mi kod Svetog Antuna Padovanskog, milost pronalaska izgubljene stvari... To je krivo! Ispravno bi bilo: Sveti Antune Padovanski, isprosi mi kod Isusa svojim zagovorom milost pronalaska izgubljene stvari... Potpuno ispravno: Sveti Antune Padovanski, isprosi mi kod Boga svojim zagovorom milost pronalaska izgubljene stvari... Jer, treba zapamtiti da je Sveti Antun kao i svi sveci i svetice Božje, samo posrednik kod Trojedinog Boga, pa je tako posrednik kod Boga Sina, Gospodina našega Isusa Krista.

Sutra 03. 06. 2012. godine je blagdan presvetog Trojstva, i svi uskliknimo: Slava ocu koji me je stvorio, Slava Sinu koji me je otkupio, Slava Duhu Svetom koji me posvetio!


Izmolimo ove molitve na blagdan Presvetog srca Isusova i sutradan na blagdan Prečistog Srca Marijina. Barem to, ako se netko od nas neće pripremati devetnicom za ove blagdane...

Hvaljen Isus i Marija, pozdrav svima i nastavljamo naš molitveni hod u mjesecu srpnju, u kojem se na poseban način štuje Krv Kristova, zato preporučujem pročitati malo više o ovome na linku Pashalna duhovnost Krvi Kristove, i svakodnevno moliti KRUNICU KRVI KRISTOVE i LITANIJE, uz molitve koje slijede iza... Vrijeme je ljetnih godišnjih odmora, kupanja, i potrebno se malo odmoriti, ali ne smijemo zaboraviti na molitvu... U ovom mjesecu slavimo dva blagdana Blažene Djevice Marije: Majku Božju Bistričku i Gospu od Karmela, a uz to ima dosta svetaca od kojih bi u prvom redu spomenuo roditelje Blažene Djevice Marije, svetog Joakima i Anu, zatim slijede sveti Ilija, sveti Izaija prorok, sveti Toma apostol, sveti Jakov stariji apostol, sveta Marija Magdalena i sveta Marta iz Betanije, sveti Benedikt, sveti Ignacio Loyola, blažena Marija Propetg Petković... Molit ćemo i nekoliko devetnica, prošli mjesec smo također molili, o svemu će biti obavješteni oni koji se žele i na ovoj molitveni način pripremati za predstojeće blagdane... Evo i jedan mali tekst koji nam govori na poseban način o Karmelskoj duhovnosti, jer u ovom mjesecu slavimo Gospu Karmelsku i svetog Iliju...

Brdo Karmel u Palestini proteže se u dužinu od 25 km uz Sredozemno more iznad lučkoga grada Haife. Njegovi vrhunci su izazov okolnim stanovnicima i slučajnim prolaznicima u svim poznatim kulturama. Pitagora, u 6. st. prije Krista, uspinje se na vrhunac Karmela da bude bliže onome koji misli na više stvari. Polovicom 1. st. rimski car Vespanzijan tu prinosi žrtve bogovima za uspjeh ratnih pohoda. Povjesničari Tacit i Svetonije spominju svetište na Karmelu.
Ipak, Karmel je najpoznatiji po starozavjetnom proroku Iliji koji je, uz “Ilijino vrelo”, u samoći jedne pećine koja je sačuvana do danas, provodio samotnjački život u molitvi i strogoj pokori, daleko od svakodnevne buke i strke rodnoga grada Tišbe koji je bio u plodnoj dolini rijeke Jordan. Tako pripremljen mogao je uspješno okončati sukob s 450 krivobožačkih proroka (1 Kr 18). Zbog toga se Ilija priziva za pomoć u nevolji (Mk 15,35s, Mt 27,47) i postavlja za uzor postojane molitve: Ilija – smrtnik kao i mi – vruće je molio da ne bude kiše, i nije pala na zemlju za tri godine i šest mjeseci. Zatim je ponovno molio, pa je nebo dalo kišu, i zemlja je donijela svoj rod (Jak 5,17-18). Ilija je spoj Staroga i Novoga zavjeta i znak posljednjih vremena.
Lik Ilije Proroka i brdo Karmel bili su izazov i prvim kršćanima koji su od samih početaka prisutni u mjestima oko Karmela, a oko 500. g. i na njegovu vrhuncu. Početkom 13. st. na tom je mjestu živjelo pustinjačkim životom nekoliko križara po uputama jeruzalemskog patrijarhe sv. Alberta. Prema predaji, sv. Šimun Stock (+ 1265. u Bordeau) je imao viđenje Majke Božje koja mu je preporučila da nosi škapular kao trajan znak prisutnosti Božje i odanosti Kristu Isusu i da će po tome biti sačuvan od nagle i nepripravne smrti. Članovi karmelićanskog reda sami sebe nazivaju braćom i sestrama naše Gospe od gore Karmela i kao osobitu karizmu gaje povezanost kontemplativne molitve i akcije.
Blagdan Gospe Karmelske odobrio je papa Benedikt XIII. 1726. g. a u najnovijem općem kalendaru ima stupanj neobavezna spomendana.
U zbornoj molitvi, što je jedina vlastitost ovoga marijanskog spomendana, istaknut je zagovor Blažene Djevice pod čijim okriljem želimo stići do vrhunca a to je Krist Gospodin. Nadahnuće molitvi je u usponu na brdo Karmel što je simboličko obilježje karmelićanska duhovnosti pod vodstvom sv. Ivana od Križaj. Izričito se spominje i okrilje blažene Djevice u kome se zrcali praktičnost sv. Šimuna Štocka koji je vješto spajao duboku kontemplativnost i životnu aktivnost u duhu Benediktova gesla Ora et labora = Moli i radi.
Primjer i nadahnuće Ilije Proroka i Bogorodice Marije i danas je aktualan jer promiče štovanje pravoga Boga i odbacivanje praznovjerja te stjecanje iskustva Boga kroz molitvu i pokoru. Bogorodica Marija koja je pohranjivala Božje riječi u svom srcu i trajno o njima razmišljala, okuplja apostole na molitvu ali i preko Kane Galilejske trajno preporučuje: Učinite sve što vam reče moj Sin!

Hvaljen Isus i Marija! Kolovoz je mjesec Marijinih blagdana i nastavljamo naš molitveni hod, premda je ljeto i vrijeme kupanja, ne smijemo zaboraviti na molitvu. Molimo se našoj Nebeskoj Majci koja nas zagovara kod svog Sina, Gospodina našega Isusa Krista i vodi k Njemu. U ovom mjesecu slavimo uz blagdan Preobraženja Gospodinova nekoliko Gospinih blagdana, 02. kolovoza slavimo Gospu od Anđela, 05. kolovoza slavimo Gospu Snježnu, 15. kolovoza slavimo blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije - Veliku Gospu, i 22. kolovoza blagdan Blažene Djevice Marije Kraljice. Također slavimo i neke svete ljude koji su težili za nebeskim dobrima, koji su gledali u Nebo i nastojali su živjeti tako da budu dostojni stanovnici Neba: sveti Bartolomej apostol, sveti Lovro, sveti Augustin, sveti Alfonz Maria Liguori, sveti Ivan Maria Vianney, sveti Roko, sveti Maksimilijan Maria Kolbe, sveti Siksto II Papa, sveti Poncijan Papa, sveti Pio X Papa, sveta Terezija Benedikta od Križa, sveta Klara Asiška, sveti Ivan Eudes, sveta Ruža Limska i drugi.... a nadam se da ćemo i mi Stvoreni za Nebo također čeznuti za nebeskim dobrima, u molitvi Gospodinu, slavljenju i zahvaljivanju, pripremati za blagdane i nastojati živjeti onako kako nas je Gospodin naš Isus Krist učio, ljubeći Boga i brata čovjeka.

Imamo priliku u ovom mjescu razmatrati o blagdanu Preobraženja Gospodinova i svakodnevno raditi na sebi, mijenjati se nabolje, preobražavati u Kristu...

Nastavljamo naš molitveni hod s Marijom, našom nebeskom Majkom, i nadfam se da ćemo dva mjeseca koja su pred nama provesti u molitvi da nam Gospodin udijeli dar iskrene molitve i prave pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji. Stavio sam molitvu devetnice Gospi od Svete Krunice, molitva je malo duža, predlažem da započnemo ovu pobožnost i tako na posebaqn način obilježimo blagdan Rođenja Marijina, u narodu poznatiji kao blagdan Male Gospe i nastavimo s ovom pobožnosti koja završava zadnjeg dana listopada (31. listopada).

Po kalendaru blagdan Male Gospe je uvijek 8. rujna.

Zove se tako, budući da se slavi "mala Marija", spomendan Marijinog rođenja, za razliku od "Velike Gospe", blagdana Marijinog uznesenja na nebo, 15. kolovoza.

Blagdan Male Gospe ima svoje početke u Jeruzalemu, u 5. stoljeću. Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, sagrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe: najprije na kršćanskom Istoku, a od 7. stoljeća i na Zapadu.

Za crkveni kalendar je karakteristično da za kalendarske spomendane svetaca uzima njihov "rođendan za nebo", to jest njihov smrtni dan. U tri slučaja se, naprotiv, kao blagdan slavi početak zemaljskog života: Isusovo rođenje na Božić, rođenje Ivana Krstitelja 24. lipnja i Marijino rođenje - Malu Gospu 8. rujna. Drugim blagdanom slavi se i završetak njihova zemaljskog života. To je prije svega zbog zasebne uloge koju su u Božjem djelu spasenja imale ove tri osobe. Davna latinska izreka to ovako sažima: "Joannes fuit lucifer, Marija aurora, Christi nativitas ortus solis. - Ivan je bio zvijezda, Marija jutarnja zora, Kristovo rođenje sunčev izlazak."

Iako je Mala Gospa manji blagdan, nezapovijedan, vrlo je drag puku. Toga dana mnogi hodočaste u marijanska svetišta ili barem na misu u najbližu crkvu.

Mala Gospa donosi jesen pa se u puku kaže "Gospa Mala - jesen prava!" O Maloj Gospi se lastavice skupljaju za odlazak. U puku je riječ, da ih Marija odvodi u tople krajeve, kao što ih i vraća na proljetni marijanski blagdan Blagovijest (25. ožujka). Sijeno do Male Gospe treba biti spremljeno, jer nema više pravog sunca i teško će ga biti sušiti. I pčele donose med do Male Gospe, a onda prestaju, znaju reći pčelari.

Mala Gospa je vremenski međaš i pokazatelj: ako je toga dana lijepo vrijeme, bit će cijeli mjeseca lijepo. Ljeto jenjava, vrijeme je jesenskih plodova.

Hvaljen Isus i Marija! Pozdrav svima i neka nam ovaj mjesec na poseban način bude u znaku Marije, jer se na poseban način kroz mjesec listopad obavljaju pobožnosti, Blaženoj Djevici Mariji u čast, a među te pobožnosti spada i krunica Blažene Djevice Marije koju molimo i mi povezani ovim molitvenim lancem... Molimo s ljubavlju i srcem, i Marijin zagovor nek bude uz nas. Evo i jedan lijep i nadahnut tekst o listopadskoj pobožnosti:

"Upirem svoje oči u vas, braćo i sestre svakog staleža, u vas, drage obitelji, u vas, mladi: ponovno uzmite s pouzdanjem krunicu u ruke! Iznova ju otkrijte u svijetlu Pisma, u skladu s liturgijom i u ozračju svoje svakodnevice. Neka taj moj poziv ne ostane neuslišan!" (Ivan Pavao II, Krunica Djevice Marije)

Krunica na jednostavan način predstavlja sažetak cijele Biblije. Zajedno s Marijom, slijedimo životni put Isusa Krista, od utjelovljenja do slave. Krunica nas privikava da s Marijinom predanošću i poniznošću: « Neka mi bude po Riječi Tvojoj» primamo Božje darove, križeve i iskušenja koja nam šalje za našu izgradnju.

"Krunica je jednostavan način da kroz naše misli i srce prođe svaki dan Evanđelje, Radosna vijest.! (Kardinal Franjo Kuharić)

Razmišljanja o tajnama našega spasenja učinit će nas sličnim Kristu po Marijinu uzoru. To je "sveta baština" iz koje kršćanski puk crpi snagu duha i odvažnosti. Krunica je govorna ali i višeznačna kontemplativna molitva.

Dijeli se na četiri dijela i kronološki prati događaje našega otkupljenja.

Pred oči molitelja postavlja se otajstvo Krista točno onako kako ga je opisao apostol Pavao u himnu poslanice Filipljanima: poniženje, odbacivanje, smrt i uzvišenje Sina Božjega, Isusa Krista. (Fil 2,6-11). Prema tome se i ti dijelovi nazivaju: otajstva radosti, svijetla, žalosti i slave.

25. rujna 2008.

Hvaljen Isus i Marija! Pozdrav svima i nastavljamo naš molitveni hod, predlažem molitvu za duše u čistilištu u studenom. Imamo tu pobožnost na forumu i možemo je svi obaviti, uz tekstove razmatranja koji će nas voditi kroz molitvu za svaki dan, moli se krunica Blažene Djevice Marije, moleći i razmatrajući žalosna Otajstva. Na kraju se izmole Litanije za duše u čistilištu.


Nadam se većem odazivu ovoj pobožnosti,jer molit ćemo za duše u čistilištu, za naše pokojne, a duše u čistilištu će moliti za naše potrebe. Ako je nekome preduga tridesetdnevna pobožnost može ozmoliti devetnicu za duše u čistilištu, ili moliti krunicu prema rasporedu, premda bih volio da svi ovaj mjesec molimo žalosna Otajstva i namijenimo ih za spas duša u čistilištu.